Analizirat ćemo izglede MMF-a za svjetsko gospodarstvo u 2025. godini, faktori koji ukazuju na recesiju ili oporavak i njihove implikacije za Latinsku Ameriku.

Također ćemo istražiti koje bi strateške odluke mogle napraviti razliku za zemlje i tvrtke.

S ljudskim i realističnim pristupom, jasno ću objasniti zašto je pitanje „Međunarodni monetarni fond 2025.: Recesija ili oporavak?“ relevantniji je nego ikad.

Globalno gospodarstvo u 2025.: Recesija ili oporavak?

To je u središtu ekonomske rasprave ove godine, i zapravo, ključna riječ pojavljuje se od prvog retka kako bi prirodno pojačala njezinu prisutnost.

Ovo nije hipotetski scenarij; nedavni podaci MMF-a pokazuju da se predviđa globalni rast od oko 3,2% u trećem kvartalu 2013. za ovu godinu, što je samo blago usporavanje u odnosu na 3,3% u trećem kvartalu 2013. u 2024. godini.

Jednostavno rečeno, globalno gospodarstvo nije na rubu kolapsa, ali se kreće kroz težak teren.

To je kao vožnja autocestom s dobrim asfaltom, ali s neočekivanom olujom na horizontu. Možete ostati na kursu, ali morate prilagoditi brzinu, kočnice i pažnju.

Ova analogija pomaže shvatiti zašto ovaj trenutak zahtijeva razboritost i odlučnost.

Zatim ćemo ispitati glavne vektore rizika i prilika, kako se prepreke razlikuju za razvijene i zemlje u razvoju i na kraju, kakvi bi scenariji iz stvarnog svijeta mogli biti za vas, vaše poslovanje ili vašu latinoameričku zemlju.

Globalni izgledi: umjeren rast, visoki rizici

Najnovije izdanje Svjetskog gospodarskog pregleda (WEO) Međunarodnog monetarnog fonda upozorava da će se globalni rast postupno usporavati: s 3,3 % u 2024. na približno 3,2 % u 2025. i 3,1 % u 2026. godini.

• U razvijenim gospodarstvima očekuje se rast od oko 1,5 % u 2025. godini.
• Na tržištima u nastajanju i razvoju očekuje se nešto više od 4 %, iako s jasno uzlaznim trendom.

Ovo usporavanje rasta ne podrazumijeva automatski recesiju; međutim, prostor za manevriranje je mnogo uži.

Čimbenici poput trgovinskih napetosti, problema s ponudom radne snage i gomilanja javnog duga utječu na otpornost.

Na primjer, u izvješću se navodi da su „rizici nagnuti prema dolje“.

Relevantna statistika: prema WEO-u iz listopada 2025., procijenjeni globalni rast je 3.2 % za ovu godinu.

Slika koja nam ostaje je slika balona koji se nastavlja napuhavati, ali s malim propuštanjima: ostaje u zraku, ali uz dodatni napor i rizik od ispuhivanja ako se dogode daljnji udarci.

U tom smislu, naslov „Svjetsko gospodarstvo 2025.: Recesija ili oporavak?“ To je relevantno pitanje koje zahtijeva pažljivu analizu.

Čimbenici koji potiču recesiju

a) Trgovinske napetosti i fragmentacija

Reorganizacija lanaca vrijednosti, zajedno s višim carinama i trgovinskim barijerama, stvara neizvjesnost.

WEO upozorava da bi pretjerano pooštravanje trgovinske politike i globalna fragmentacija mogli ometati ulaganja.

b) Problemi na tržištu rada i demografija

Starenje stanovništva, niža stopa sudjelovanja u radnoj snazi i nedostatak kvalificirane radne snage među mladima su strukturna ograničenja.

Izvješće pokazuje da poticanje rasta zahtijeva poboljšanje sudjelovanja starijih osoba i žena u radnoj snazi.

c) Visok dug i financijska ranjivost

Kombinacija sporog rasta i visoke razine duga ostavlja mnogim zemljama ograničen prostor za manevriranje u slučaju krize.

MMF upozorava da financijska korekcija, scenarij koji mnogi smatraju malo vjerojatnim, ostaje latentna prijetnja.

d) Neočekivani šokovi: klima, geopolitika, tehnologija

Primjer bi mogao biti regionalni sukob koji remeti ključni izvoz ili iznenadna energetska kriza.

U takvim slučajevima, rizik od upada u recesiju dramatično se povećava.

Analogija bi ovdje bila ona s biciklom koji putuje s povoljnim vjetrom: čim vjetar promijeni smjer, gubi se ravnoteža.

Stoga se scenarij recesije ne čini najvjerojatnijim scenarijem u 2025. godini, ali se ne može isključiti.

I upravo zbog te visoke razine rizika postavlja se pitanje „Svjetsko gospodarstvo 2025.: Recesija ili oporavak?“ treba shvatiti ozbiljno.

Čimbenici koji potiču oporavak

a) Prilagodba i otpornost

Činjenica da globalni rast nije urušio (3.2 %) ukazuje na to da postoji kapacitet za otpornost: tehnološki sektori, domaća potrošnja na tržištima u nastajanju i smanjenje određenih trgovinskih barijera doprinose tome.

b) Potencijal za strukturne promjene (umjetna inteligencija, digitalizacija)

Nedavna studija analizira kako primjena umjetne inteligencije (UI) utječe na globalni bruto domaći proizvod (BDP), sugerirajući da bi produktivnost mogla porasti ako je popraćena pravim politikama.

c) Oporavak sektora nakon pandemije

Sektori koji su zaostajali tijekom pandemije (putovanja, slobodno vrijeme, usluge uživo) pokazuju znakove oporavka, što omogućuje ponovno aktiviranje dijela „uspavanog kapitala“.

d) Međunarodna suradnja i strukturne reforme

Ako se vlade odluče za koordiniranije politike, smanjenje trgovinskih barijera i provedbu reformi produktivnosti, mogu donijeti značajne promjene.

U izvješću WEO-a spominje se da je ključno „konstruktivno djelovanje za promicanje stabilnog i predvidljivog trgovinskog okruženja“.

Konkretan primjer: latinoamerička zemlja koja sustavno ulaže u digitalnu infrastrukturu i obrazovanje u tehnološkim vještinama mogla bi imati puno brže koristi od one koja nastavlja samo s tradicionalnim politikama.

Ovo je ilustracija kako se oporavak može ubrzati ako se odluke donose u skladu s globalnim kontekstom.

4. Mogući scenariji za 2025. i što oni podrazumijevaju

Scenarij A – Blaga stagnacija

U ovom slučaju, rast ostaje blizu globalnog 3 %, bez recesije, ali i bez snažnog oporavka.

Tvrtke umjereno rastu, ali se prostor za inovacije sužava.

U ovom scenariju, mnoga tržišta u nastajanju i dalje prednjače, dok razvijena gospodarstva lagano posustaju.

Scenarij B – Umjeren oporavak sličan puževim koracima

Ovdje se tehnološka prilagodba, poboljšanja produktivnosti i međunarodna suradnja kombiniraju kako bi omogućili porast rasta na 3,5 % ili više na globalnoj razini.

Za zemlje s aktivnim reformama to znači povećana strana ulaganja, povećan izvoz s dodanom vrijednošću i poboljšanu zaposlenost.

Scenarij C – Lokalizirana ili generalizirana recesija

Iako je globalno malo vjerojatno, određene zemlje ili regije mogle bi pasti u recesiju - na primjer, gospodarstva s visokim dugom, bankarskim krizama ili ključnim sektorima pogođenim vanjskim šokovima.

Naslov „Svjetsko gospodarstvo 2025.: Recesija ili oporavak?“ Ovo je ovdje potpuno relevantno: nije toliko bitno hoće li doći do potpune globalne recesije, već koliko i koje zemlje mogu biti izostavljene iz pozitivnog ciklusa.

Za one koji posluju u Latinskoj Americi ili Meksiku, to znači da je ključno ne pretpostavljati da je "kontekst neutralan".

Ako se nalazite u skupini gospodarstava s izloženošću sirovinama, turizmu ili osjetljivim sektorima, trebali biste planirati scenarij B ili C, a ne samo A.

Što mogu učiniti zemlje i tvrtke Latinske Amerike?

Za zemlje

• Dati prioritet politikama za povećanje produktivnosti: ulaganje u ljudski kapital, digitalizaciju i infrastrukturu.
• Konsolidirati javne financije: pristupačan dug, dovoljan manevarski prostor u slučaju vanjskih šokova.
• Promicati otvorenost trgovine i diverzifikaciju tržišta kako bi se smanjila ovisnost o jednoj regiji.

Za tvrtke

• Predvidite scenarij umjerenog rasta: optimizirajte troškove, tražite tržišne niše, usvojite tehnologiju kako biste se diferencirali.
• Izgradite financijsku otpornost: imajte likvidnost, niži leverage i planove za nepredviđene situacije u slučaju padova.
• Tehnološke poremećaje ne promatrajte samo kao prijetnju, već i kao priliku: zamislite dva meksička startupa, jedan koji je investirao u umjetnu inteligenciju u logistici, a drugi koji nije: prvi može potaknuti svoj rast u svijetu u kojem je učinkovitost najvažnija.

Korisna analogija: tvrtka je poput jedrilice koja plovi morem sa slabim strujama i nepravilnim vjetrovima.

Ako podesite jedra (tehnologija), održavate trup čistim (produktivnost) i imate ažurne karte (ekonomski podaci), moći ćete ploviti naprijed čak i kada je vjetar slab.

Oni koji slijede samo tradicionalni put ostat će zaostali.

Pročitajte više: Globalna klimatska kriza: posljedice već pogađaju milijune

Dakle, suočavamo li se s recesijom ili oporavkom?

Odgovor je: oboje u različitim dozama.

Globalna recesija nije neizbježna 2025. godine, kao ni bujan oporavak.

Umjesto toga, nalazimo se na prekretnici gdje će mnogo toga ovisiti o donesenim odlukama - i na makroekonomskoj i na poslovnoj razini.

Naslov „Svjetsko gospodarstvo 2025.: Recesija ili oporavak?“ sadrži tu dvojnost.

Ako vlade i organizacije djeluju s vizijom, mogli bismo vidjeti umjereni oporavak.

Ako prevladaju inercija, fragmentacija i nekontrolirani dug, neka područja bi mogla skliznuti u recesiju.

Ključno je djelovati unaprijed, umjesto reagirati kada je pad već primjetan.

Ako tvrtka ili država čeka da udari "oluja" prije nego što djeluje, bit će u nepovoljnom položaju u usporedbi s onima koji su već namjestili svoja jedra.

Zaključak

Godina 2025. predstavlja vrlo specifičan izazov za globalno gospodarstvo.

S projekcijama globalnog rasta od oko 3,2% u prvom kvartalu 2015. godine, daleko smo od eksplozivnog oporavka i još nismo na rubu kolapsa.

Ali marže se smanjuju, rizici rastu i priliku treba iskoristiti odmah.

Pitanje „Svjetsko gospodarstvo 2025.: Recesija ili oporavak?“ To nije samo retorika; to je poziv na akciju.

Za zemlje u razvoju, za tvrtke i investitore, vrijeme je za planiranje sada.

Razlika između onih koji dobro upravljaju ovim ciklusom i onih koji ga podcjenjuju mogla bi odrediti sljedećih pet do deset godina prednosti ili kašnjenja.

Pozivam vas da analizirate: Jeste li na brodu koji namješta jedra i čisti trup ili na onom koji čeka da vjetar sam od sebe pojača?

Pročitajte više: Uloga tehnologije u međunarodnim izborima

Često postavljana pitanja (FAQ)

Trebamo li se pripremiti za globalnu recesiju 2025. godine?
Recesija nije neizbježna za cijeli planet.

Međutim, preporučljivo je pripremiti se barem za razdoblje stagnacije ili umjerenog rasta.

To uključuje prilagodbu financija, proizvodnih strojeva i očekivanja.

Može li Meksiko imati koristi od globalnog oporavka?
Da, Meksiko može imati koristi od iskorištavanja izvoznih tržišta, usvajanja tehnologije i pozicioniranja u nišama s dodanom vrijednošću.

Ali je također izložena ako se pretjerano oslanja na sirovine ili tradicionalne sektore.

Koji sektori imaju najbolje šanse za rast u ovom kontekstu?

Sektori povezani s tehnologijom, digitalizacijom, obnovljivim izvorima energije, pametnom logistikom i proizvodnjom orijentiranom na izvoz imaju veće šanse za uspjeh.

Nasuprot tome, sektori koji su u velikoj mjeri izloženi sirovinama bez diverzifikacije mogu zaostajati.

Kakvu ulogu igra međunarodna suradnja?
To je ključno. Smanjenje trgovinskih barijera, poboljšanje globalnih lanaca opskrbe i koordinacija makroekonomskih politika pomažu u stvaranju povoljnijeg okruženja za rast.

Ako se fragmentacija pojača, povećava se i otpor recesiji.

Koja je glavna preporuka za tvrtku u Latinskoj Americi?

Procijenite svoju izloženost međunarodnom riziku, ulažite u tehnologiju i produktivnost, smanjite financijske ranjivosti i nastojte diverzificirati tržišta.

Nemojte pretpostavljati da će ciklus donijeti samo povoljne vjetrove; pripremite se za udare vjetra i zatišje.