Uloga tehnologije u međunarodnim izborima To je promijenilo način na koji građani ostvaruju svoje pravo glasa, način na koji vlade organiziraju izbore i kako se jamči transparentnost rezultata.

U eri u kojoj digitalizacija obuhvaća gotovo svaki aspekt javnog života, demokracija je također povezana s internetom.

Sažetak:

1. Nova tehnološka dimenzija glasanja
2. Inovacije koje mijenjaju izborne procese
3. Rizici koji ugrožavaju demokratsko povjerenje
4. Dva nedavna primjera odgovorne upotrebe tehnologije
5. Globalne strategije za osiguranje sigurnih izbora
6. Zaključak: povjerenje i tehnologija, odnos koji mora sazrijeti
7. Često postavljana pitanja

Nova tehnološka dimenzija glasanja

U 2025. godini tehnologija više nije samo operativna podrška; postala je odlučujući faktor u vjerodostojnosti izbornih procesa.

Od digitalnih sustava registracije do automatiziranih platformi za brojanje, Uloga tehnologije u međunarodnim izborima redefinira koncept sudjelovanja i nadzora građana.

Međutim, ostaje veliko pitanje: mogu li digitalne inovacije ojačati demokraciju ili riskiraju njezino oslabljivanje?

Odgovor ovisi o transparentnosti s kojom se alati primjenjuju, tehnološkoj pismenosti birača i političkoj volji da se osigura njihova etična upotreba.

U hiperpovezanom svijetu, svaki izbori su ujedno i test kibernetičke sigurnosti, institucionalnog povjerenja i društvene zrelosti.

Tehnologija može ujediniti građane ili razdvojiti one koji vjeruju od onih koji se boje nadzora.

Inovacije koje mijenjaju izborne procese

Nedavni izbori na raznim kontinentima pokazuju značajan napredak u digitalizaciji.

Zemlje poput Estonija, Meksiko, Indija i Južna Koreja Implementirali su rješenja koja se kreću od online platformi do umjetne inteligencije (AI) za otkrivanje nepravilnosti.

Blockchain i sljedivost glasova:
Blockchain tehnologija omogućuje da se svaki glas zabilježi na nepromjenjiv i revidiran način.

Njegova primjena smanjuje rizik manipulacije i ubrzava brojanje.

U Peruu, Zakon br. 32270 Odobren 2025. godine, omogućio je digitalno glasanje Peruancima u inozemstvu, a ova tehnologija služi kao sigurnosni temelj.

Umjetna inteligencija u praćenju izbora:
Alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji pomažu u prepoznavanju obrazaca dezinformacija i koordiniranih napada na društvenim mrežama.

Prema Međunarodna IDEA (2025.), više od 60 izbornih tijela u Latinskoj Americi već koristi algoritme za rano otkrivanje kako bi pratili kampanje lažnih vijesti.

Automatizacija i pristupačnost:
Elektroničko glasanje olakšava sudjelovanje osoba s invaliditetom ili onih koji žive u inozemstvu zahvaljujući uključivim i provjerljivim sučeljima.

Na izborima 2024. godine, Meksiko je omogućio građanima izvan zemlje da glasaju putem aplikacije koju je certificirao Nacionalni izborni institut (INE).

Digitalizacija izbora nije prolazni hir: to je prirodna evolucija demokratskog sustava. Ali zahtijeva jasna pravila, otvorene revizije i, prije svega, informirano građanstvo.

Rizici koji ugrožavaju demokratsko povjerenje

Nekontrolirana inovacija može postati mač s dvije oštrice.

Razni stručnjaci upozoravaju da Uloga tehnologije u međunarodnim izborima nije uvijek sinonim za napredak.

Glavni rizici uključuju:

• Kibernetički napadi i manipulacija podacima: Povezani sustavi su ranjivi ako nemaju naprednu sigurnost. Europska unija je 2023. godine izvijestila o više od 2000 pokušaja hakiranja usmjerenih na izbornu infrastrukturu.
• Digitalni jaz i socijalna isključenost: U ruralnim područjima ili onima s ograničenim pristupom internetu, digitalizacija može marginalizirati milijune birača, slabeći reprezentativnost.
• Nedostatak tehnološke transparentnosti: Neke vlade usvajaju sustave bez neovisnih revizija ili objavljivanja izvornog koda, što izaziva legitimne sumnje.
• Automatizirane dezinformacije: Botovi i algoritmi mogu iskriviti javno mnijenje, utječući na slobodu birača čak i prije nego što stignu na birališta.

Digitalna demokracija se ne može graditi na neprozirnim temeljima.

Stoga bi svaki moderni izbori trebali uključivati tehnološke promatrače i stručnjake za kibernetičku sigurnost na istoj razini kao i političke promatrače.

Dva nedavna primjera odgovorne upotrebe tehnologije

1. Meksiko i njegovo glasanje iz inozemstva

Tijekom saveznih izbora 2024. godine, Meksiko je implementirao hibridni sustav koji je građanima u više od 80 zemalja omogućio glasanje putem mobilne aplikacije ili web platformi.

INE je potvrdio glasove s homomorfna kriptografija, osiguravajući da se rezultati mogu provjeriti bez otkrivanja identiteta birača.

Ova inovacija ojačala je sudjelovanje i povjerenje meksičkog biračkog tijela u inozemstvu.

2. Estonija, pionir u sigurnom digitalnom glasanju

Od 2005. godine Estonija koristi online glasanje uz podršku digitalnih identifikacijskih kartica.

Na izborima 2023. godine, 51% građana glasalo je putem interneta.

Njegov sustav kombinira naprednu enkripciju, snažnu autentifikaciju i provjeru građana pomoću QR koda.

Ovaj model pokazuje da se digitalno povjerenje može ojačati ako postoji koherentna nacionalna strategija.

Globalne strategije za osiguranje sigurnih izbora

Tako da Uloga tehnologije u međunarodnim izborima Da bi bio istinski konstruktivan, moraju se ispuniti određena bitna načela:

do) Neovisne revizije i otvoreni kod

Pregled od strane sveučilišta, organizacija civilnog društva i stručnjaka za kibernetičku sigurnost ključan je za legitimizaciju rezultata.

Zemlje poput Njemačke i Kanade zahtijevaju prethodne revizije bilo kojeg izbornog softvera.

b) Digitalno građansko obrazovanje

Sofisticirani sustav je beskorisan ako stanovništvo ne razumije kako ga koristiti.

Digitalna izborna pismenost trebala bi biti dio državnih obrazovnih programa i informativnih kampanja.

c) Robusna infrastruktura kibernetičke sigurnosti

Izborni poslužitelji moraju biti izolirani, šifrirani i zaštićeni od napada uskraćivanja usluge.

Tehnička greška može biti jednako štetna kao i namjerna manipulacija.

d) Algoritamska transparentnost i javni nadzor

Svaki tehnološki alat primijenjen u izbornom procesu, od umjetne inteligencije do platformi za prijenos rezultata, mora se objasniti javnosti jasnim i provjerljivim jezikom.

i) Provjerljiva fizička sigurnosna kopija

Čak i uz elektroničko glasanje, čuvanje tiskane ili šifrirane digitalne kopije glasova omogućuje ručno ponovno brojanje i naknadne revizije.

Statistički pogled

Prema podacima iz Statista (2024.), oko 38 zemalja svijeta s oznakom % uključile su neku vrstu digitalne tehnologije u svoje izborne procese.

Od njih, samo 17 % ima posebno zakonodavstvo o tehnološkim revizijama.

Ova razlika pokazuje da inovacije napreduju brže od regulacije.

Globalni pokazatelj 2024.	Postotak
Zemlje s djelomičnim elektroničkim glasanjem	23 %
Zemlje s potpuno digitalnim glasanjem	7 %
Zemlje sa zakonima o tehnološkoj reviziji	17 %
Zemlje koje se još uvijek oslanjaju isključivo na papir	53 %

Tablica pokazuje da digitalizacija napreduje, ali se i dalje suočava s izazovima institucionalne i pravne zrelosti.

Pročitajte više: Globalna klimatska kriza: posljedice već pogađaju milijune

Analogija koja pomaže u razumijevanju

Zamislite demokraciju kao kuću. Svaki glas predstavlja ciglu koja je drži zajedno.

Ako su temelji povjerenja, transparentnosti i sigurnosti čvrsti, struktura će izdržati svaku oluju.

Ali ako je izgrađen na nerevidiranom softveru ili nevidljivim algoritmima, dovoljna je samo jedna pukotina da se zatrese kuća.

Tehnologija je, u tom smislu, poput cementa: može ojačati strukturu ili je razbiti ako se nepažljivo miješa.

Zaključak: povjerenje i tehnologija, odnos koji mora sazrijeti

Digitalizacija izbora nije reverzibilna. Nove generacije očekuju brže, sigurnije i pristupačnije procese, ali i poštenije.

Zato, Uloga tehnologije u međunarodnim izborima Tome se mora pristupiti kao globalnoj etičkoj obvezi, a ne kao pukom tehničkom ažuriranju.

Izazov je uravnotežiti inovaciju s kredibilitetom, učinkovitost s ljudskim pravima i automatizaciju s informiranim sudjelovanjem.

Institucije imaju odgovornost izgraditi sigurne sustave, ali i svakodnevno zaslužiti povjerenje građana.

Demokracija ne bi trebala ovisiti o kodeksu, već o načelu da je svaki glas važan i da ga može provjeriti osoba koja ga je dala.

Pročitajte više: Izbori diljem svijeta 2025.: trendovi i izazovi

Često postavljana pitanja

1. Koliko je sigurno elektroničko glasanje?
Ovisi o dizajnu sustava. Modeli s blockchainom i javnim revizijskim tragovima pouzdaniji su od zatvorenih.

Nijedan sustav nije siguran, ali transparentnost može smanjiti rizike.

2. Koji su glavni tehnološki izazovi izbora?
Kibernetički napadi, masovne dezinformacije i nedostatak digitalnog obrazovanja. Tome se dodaju nejednak pristup internetu i spor tempo donošenja zakonodavstva usprkos tehnološkom napretku.

3. Koje zemlje prednjače u digitalizaciji izbora?
Estonija, Brazil, Meksiko i Južna Koreja su među najnaprednijima u integraciji sigurne tehnologije i procesa koji se mogu provjeravati.

4. Može li umjetna inteligencija zamijeniti ljudski nadzor?
Ne. Umjetna inteligencija može otkriti sumnjive obrasce, ali interpretacija i validacija rezultata moraju ostati ljudski.

5. Kako se može održati povjerenje građana?
S jasnom komunikacijom, otvorenim revizijama, neovisnom provjerom i kontinuiranim građanskim obrazovanjem.

Povjerenje se ne uspostavlja dekretom: ono se gradi vidljivim činjenicama.

Ukratko, Uloga tehnologije u međunarodnim izborima To nije samo trend: to je strukturna transformacija demokratske prakse.

Njegov uspjeh ovisit će o etici s kojom se primjenjuje i o predanosti građana zaštiti najvrjednije imovine svakog društva: prava na odlučivanje.